Strategija zaštite na radu

Prema podacima Međunarodne organizacije rada u svijetu se godišnje dogodi oko 260 miliona povreda na radu od čega oko 2 miliona smrtnih povreda.

U Bosni i Hercegovini nema preciznih podataka o godišnjem broju povreda na radu, težini povreda i posljedicama koje nastaju uslijed povreda na radu ali se može konstatovati, na osnovu podataka dobijenih iz različitih izvora, da se povrede na radu vrlo često događaju čak i povrede sa smrtnim ishodom kao i povrede koje izazivaju značajne negativne posljedice po radnu i zdravstvenu sposobnost radnika.

sigurnost radnika

Evropska strategija

U Strategiji Evropske unije za područje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika navodi se da su sigurnost i zaštita zdravlja radnika važan dio sistema za ostvarivanje ljudskih prava, naročito prava na rad i dostojanstvo, zaštitu života i zdravlja te su ujedno nedjeljivi dio privredne politike u društvu, a stanje o ovom području povezuje se sa stanjem ukupne socijalne politike u društvu.

Osnovni ciljevi koji se žele postići sprovođenjem zakonskih i tehničkih propisa iz oblasti zaštite na radu su:

  • spriječavanje povreda na radu,
  • spriječavanje profesionalnih bolesti,
  • spriječavanje drugih bolesti u vezi sa radom.

U direktivama Vijeća Evropske unije naglašava se potreba zaštite osjetljivog dijela populacije te se u tom smislu gore navedeni osnovni ciljevi sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, dopunjuju i posebnom zaštitom:

  • nesmetanog društvenog i tjelesnog razvitka mladih radnika,
  • žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanja materinstva,
  • invalida i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oštećenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti,
  • starijih radnika radi očuvanja njihove radne sposobonosti u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi.

U rezoluciji Vijeća Evropske unije o Strategiji za područje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu naglašava se važnost ovog područja za socijalnu politiku i gospodarstvo. Naročito se navodi da se evropski socijalni model temelji na visoko učinkovitom gospodarstvu, visokoj razini socijalne sigurnosti i obrazovanja te na otvorenom i razgranatom dijalogu u društvu. To podrazumijeva u prvom redu unaprijeđivanje uvjeta rada sa naglaskom na sigurnost na radu. Od stavova, preporuka i zahtjeva u rezoluciji izdvaja se poziv državama članicama da daju prednost slijedećim aktivnostima:

  • Razvijanju i provedbi usklađenih politika za sprječavanje povreda na radu i profesionalnih bolesti. Politike trebaju biti prilagođene nacionalnim uvjetima i s utvrđenim mjerljivim ciljevima u smanjivanju povreda na radu i profesionalnih bolesti, a posebno u onim djelatnostima u kojima je broj povreda na radu profesionalnih bolesti iznad prosjeka.
  • Djelovanju na stvaranje kulture prevencije, na način da se temeljna načela sprječavanja povreda na radu i profesionalnih bolesti ugrađuju u sadržaje programa obrazovanja i planove usavršavanja, te pokreću aktivnosti za razvitak spoznaja o važnosti zaštite zdravlje i sigurnosti na radu.

Naročito važni je poziv socijalnim partnerima da:

  • promiču i obavljaju na mjestima rada odgovarajuću primjenu načela sprječavanja rizika na radu, uz pomoć granskog socijalnog dijaloga na svim razinama;
  • istražuju nove vrste rizika i rizika koji se povećavaju zbog istovremenog djelovanja više vrsta štetnosti;
  • osiguraju članovima svojih udruga pristup stručnim savjetodavnim službama i odgovarajućim usavršavanjima u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu;
  • surađuju s nadležnim nacionalnim tijela u osmišljavanju i provedbi nacionalnih politika u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu;
  • na razini pojedinih poslodavaca surađuju u oblikovanju radnog mjesta kako bi zaštitili zdravlje i sigurnost radnika, te ostvarili suradnju na provedbi mjera za zaštitu radnika.

Preporuke Vijeća Evropske Unije

Vijeće Evropske unije poručuje državama članicama da je sigurnost i zaštita zdravlja na radu jedan od najznačajnih faktora socijalne politike u Evropskoj uniji, te da su zahvaljujući usvajanju i provedbi brojnih propisa Zajednice u posljednjem desetljeću, stvorene pretpostavke za poboljšavanje radnih uvjeta u zemljama članicama kao i smanjenje broja povreda na radu i profesionalnih bolesti. Napominje se da nedostatna zaštita na radu može rezultirati izostanicima sa posla, povredama na radu, profesionalnim bolestima i trajnoj nesposobnosti za rad, što nema samo negativan socijalni učinak već i značajan negativan ekonomski učinak, pogotovo na ukupan ekonomski rast konkurentnost gospodarstva te izravno na javne i socijalne financije.

U zaključcima Strategije navodi se da pitanja sigurnosti i zdravlja na radu zaslužuje, iz ekonomskih i humanih razloga, istaknuto mjesto u politici Evropske unije, te je ujedno važan dio realizacije zadataka iz Lisabonske strategije o povećanju stope zaposlenosti i produktivnosti te povećavanju konkurentnosti. Uz to će se realizacijom ciljeva Strategije doprinijeti održivosti sistema socijalne zaštite, kako kroz smanjenje troškova za povrede na radu, nesreće i bolesti tako i kroz veću motiviranost radnika. Ti su troškovi značajan financijski teret javnim i privatnim sistemima socijalne zaštite te traže integralni, koordinirani i strateški odgovor partnera u Evropskoj uniji.

Trenutno stanje u BiH

U Bosni i Hercegovini oblast zaštite na radu je regulisana na nivou entiteta.

U Republici Srpskoj donijeti su novi zakonski propisi iz ove oblasti dok je u Federacija Bosne i Hercegovine na snazi Zakon o zaštiti na radu iz 1990. godine i očekuje se usvajanje novih zakonskih propisa usklađenih sa standardima Evropske unije iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja radnika.